Sinoć je u Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu svečano otvorena međunarodna izložba Museum yet to be. Na otvaranju su govorili direktor MSUCG dr Vladislav Šćepanović i kustoskinja izložbe Milica Bezmarević, koja je publici predstavila koncept postavke i ideje koje stoje iza ovog međunarodnog kustoskog projekta.

Kustoski tim izložbe čine Milica Bezmarević (MSUCG), Mišela Blanuša (MSU Beograd) i Jovanka Popova (MSU Skoplje).

Direktor MSUCG, dr Vladislav Šćepanović kazao je da ovaj projekat nastaje iz uvjerenja da je muzej prije svega prostor slobode, prostor u kojem procesi stvaraju smisao, a ne obrnuto. 

“Savremeni muzej mora biti mjesto koje promišlja vrijeme u kojem živimo i odgovara na njegove izazove, ali istovremeno štiti slobodu umjetničkog govora i kustoske autonomije. Izložbom ‘Museum yet to be’ želimo da pokažemo da muzej može istovremeno biti kritički, inkluzivan i otvoren, te da je njegova najveća vrijednost upravo u sposobnosti da prepozna i podrži različitosti koje oblikuju savremeno društvo.“

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore najavljuje otvaranje izložbe Maxa Neumanna, jednog od najznačajnijih predstavnika savremenog njemačkog figurativnog slikarstva. Izložba će biti otvorena u utorak, 3. februara, u 19 časova, u Galeriji MSUCG. Kustoskinja izložbe je Natalija Đuranović.

Izložba donosi izbor radova u kojima je ljudska figura centralni i trajni motiv Neumannovog stvaralaštva. Njegove enigmatične, depersonalizovane figure, često svedene na siluete uronjene u sjenku, ne predstavljaju pojedinca, već univerzalni simbol čovjeka – bića oblikovanog unutrašnjim psihološkim stanjima, strahovima, tenzijama i egzistencijalnim nemirom savremenog svijeta.

Kako ističe kustoskinja izložbe Natalija Đuranović, “Max Neumann odbacuje narativ, gradeći figuru kao univerzalni znak ljudskog postojanja, uronjen u tišinu i unutrašnju napetost savremenog života.“

Neumannovo slikarstvo suprotstavlja se buci i vizuelnoj prezasićenosti današnjice. U vremenu dominacije slike i spektakla, njegove kompozicije djeluju kao „zamrznuti“ prizori – prostori tišine u kojima se ogoljavaju usamljenost, otuđenje i emocionalna udaljenost modernog čovjeka. Minimalistički izraz, ograničena paleta boja i snažan kontrast između figure i apstraktnog prostora dodatno naglašavaju razdor između unutrašnjeg svijeta pojedinca i spoljašnjih društvenih struktura…

Sinoć je u Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu svečano otvorena međunarodna izložba Museum yet to be. Na otvaranju su govorili direktor MSUCG dr Vladislav Šćepanović i kustoskinja izložbe Milica Bezmarević, koja je publici predstavila koncept postavke i ideje koje stoje iza ovog međunarodnog kustoskog projekta.

Kustoski tim izložbe čine Milica Bezmarević (MSUCG), Mišela Blanuša (MSU Beograd) i Jovanka Popova (MSU Skoplje).

Direktor MSUCG, dr Vladislav Šćepanović kazao je da ovaj projekat nastaje iz uvjerenja da je muzej prije svega prostor slobode, prostor u kojem procesi stvaraju smisao, a ne obrnuto. 

“Savremeni muzej mora biti mjesto koje promišlja vrijeme u kojem živimo i odgovara na njegove izazove, ali istovremeno štiti slobodu umjetničkog govora i kustoske autonomije. Izložbom ‘Museum yet to be’ želimo da pokažemo da muzej može istovremeno biti kritički, inkluzivan i otvoren, te da je njegova najveća vrijednost upravo u sposobnosti da prepozna i podrži različitosti koje oblikuju savremeno društvo.“

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore najavljuje otvaranje izložbe Maxa Neumanna, jednog od najznačajnijih predstavnika savremenog njemačkog figurativnog slikarstva. Izložba će biti otvorena u utorak, 3. februara, u 19 časova, u Galeriji MSUCG. Kustoskinja izložbe je Natalija Đuranović.

Izložba donosi izbor radova u kojima je ljudska figura centralni i trajni motiv Neumannovog stvaralaštva. Njegove enigmatične, depersonalizovane figure, često svedene na siluete uronjene u sjenku, ne predstavljaju pojedinca, već univerzalni simbol čovjeka – bića oblikovanog unutrašnjim psihološkim stanjima, strahovima, tenzijama i egzistencijalnim nemirom savremenog svijeta.

Kako ističe kustoskinja izložbe Natalija Đuranović, “Max Neumann odbacuje narativ, gradeći figuru kao univerzalni znak ljudskog postojanja, uronjen u tišinu i unutrašnju napetost savremenog života.“

Neumannovo slikarstvo suprotstavlja se buci i vizuelnoj prezasićenosti današnjice. U vremenu dominacije slike i spektakla, njegove kompozicije djeluju kao „zamrznuti“ prizori – prostori tišine u kojima se ogoljavaju usamljenost, otuđenje i emocionalna udaljenost modernog čovjeka. Minimalistički izraz, ograničena paleta boja i snažan kontrast između figure i apstraktnog prostora dodatno naglašavaju razdor između unutrašnjeg svijeta pojedinca i spoljašnjih društvenih struktura…