Muzej savremene umjetnosti Crne Gore
Kruševac bb, Podgorica, Crna Gora
info@msucg.me
+382 20 225 043

Izložba Sam Duranta “Odjeci nesvrstanih: darovi i uzvraćanja” biće otvorena od 10.09 – 10.10.2024. u Galeriji MSUCG, a kustoskinja izložbe je Natalija Vujošević.

Odjeci nesvrstanih: darovi i uzvraćanja (orig. Nonaligned Echoes, Gifts and Returns) nastavlja putanju Durantovog rada Predlog za nesvrstane spomenike, slobodno kretanje (2020) i predstavlja najnoviju iteraciju u seriji projekata koji se bave postkolonijalnim periodom, Pokretom nesvrstanih i preplitanjem kulturne produkcije i borbi za nezavisnost. 

Istražujući arhive Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja*, umjetnik je selektovao 25 umjetničkih djela koja prikazuju grupe ljudi angažovane u zajedničkim aktivnostima, od rada u polju, plesa i religijskih okupljanja do prikaza radničkih protesta i antikolonijalnih borbi. Svijetleći natpis u izlogu galerije prikazuje poznati slogan Drugačiji svijet je moguć (orig. Another World Is Possible), poznat kao moto Svjetskog socijalnog foruma** iz 2001. godine, koji, obraćajući se prolaznicima iz galerijskog izloga, postaje izjava, pitanje i poziv na akciju.

U središnjem prostoru, u dijalogu s djelima iz kolekcije nesvrstanih zemalja, umjetnik predstavlja novi rad – Odjeci nesvrstanih: darovi i uzvraćanja (orig. Nonaligned Echoes, Gifts and Returns), model Parka Petrović***, nekadašnjeg doma Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito, a sada sjedišta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.

Kroz radne stanice i prostor za čitanje, umjetnik poziva posjetitelje da se pridruže u učenju, promišljanju i zamišljanju alternativnog svijeta stvaranjem spomenika, pisanjem slogana i učenjem iz ideja prošlosti koje su predlagale drugačije vizije budućnosti od one koja se ostvarila. Na taj način, izložba se razvija u aktivan, procesno orijentiran prostor i kolektivno umjetničko djelo. Umjetnik pažljivo postavlja ove elemente u međusobne odnose, potičući međusobnu komunikaciju koja aktivira putokaze i redefiniše uloge unutar prostora koji poziva na angažman. Preokrećući često zastrašujuću ulogu spomenika, koji su obično postavljeni od strane onih koji drže moć i time kontrolišu interpretaciju istorije, u ovom radu oni postaju skice za bolji svijet, zamišljene i stvarane rukama običnih ljudi.

Oblikovana kao složeni hibrid istorijskih, umjetničkih, kustoskih, edukativnih i participativnih elemenata, izložba služi kao poligon za uvježbavanje i aktiviranje ideja zajedničke budućnosti koje mogu ponuditi alternative nasilnim i vertikalnim mehanizmima distopijske stvarnosti.

Izložba uključuje sljedeća djela: Rabab Nemr Kompozicija 1984 Egipat, Henry Kajubi Seoska idila 1984 Uganda, Helena Castillo Raj 1980 Angola, Custodio Da Silva Studio karnevala u Viktoriji 1985 Angola, Nepoznati autor Povorka 20. V. Benin, Adao Joao Tomas Vista Agitacija 1986 Angola, Chanuo Maundu Đavoli 20. v. Tanzanija, Bernard Matemera Obitelj 1987 Zimbabve, Sherif Abdurahman Kompozicija (Bitka kod Adwe) 20. stoljeće Etiopija, Mody Bounama Cossa Bez naziva 20. v. Gvineja, U. Marlar Muzičari 1990 Burma, Edsel Moscoso Berba kokosovih oraha 1983 Filipini, Therese Chinivasagam Religijski festival Esala Pageant Kandy Šri Lanka, Nepoznati autor Religijski festival Perahera  Šri Lanka, Hambis Tsangaris Izbjeglice II 1987 Kipar, Hambis Tsangaris Park Kuzminki 1981/2 Kipar, Hambis Tsangaris Zajedno se borimo za jednu državu 1982/4 Kipar, Srpski bakrorez XVIII stoljeća Binder Johan Filip Stari grad Jerusalim 1795, Jan Kujuzović Kolo 1986 Jugoslavija, Mapa Kovčežić Dušan Jevtović Jugoslavija, Walter Solon Romero Don Kihot u izgnanstvu Bolivija, Irmad Jaimes Karneval 1981 Bolivija, Moises Finale Moises De Los Finale Al De Coa Divertimento br. 40 1985 Kuba, Colette Prat Finch Slika 1966 Meksiko, kao i radovi Sama Duranta Drugačiji svijet je moguć, svijetleći, Nonaligned Echoes, Gifts and Returns, Skulptura u izradi, 2024.

Izložbu prati publikacija s tekstovima Bojane Piškur i Natalije Vujošević, kao i intervju s umjetnikom.

*Kolekcija, koja je sada dio MSUCG-a, naslijeđe je Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito, osnovane 17. decembra 1981. godine odlukom Skupštine Opštine Titograd. Izgrađena na entuzijazmu pojedinaca, donacijama građana i podršci mreže lokalnih, republičkih i jugoslavenskih institucija, ova galerija je tokom decenije aktivnog rada prikupila oko 800 djela iz 56 zemalja nesvrstanih, i “zemalja u razvoju”. Kolekcija galerije počela se formirati 1982. godine u saradnji sa članicama pokreta. Galerija je svečano otvorena 1. septembra 1984., na rođendan prve sjednice Pokreta nesvrstanih. Smještena u adaptiranom Dvorcu Petrović i njegovim pratećim zgradama, galerija je bila otvorena za posjetitelje sve do juna 1995. godine, kada je zatvorena odlukom Vlade Crne Gore i integrisana u novoformirani Centar za suvremenu umjetnost, danas Muzej savremene umjetnosti Crne Gore.

**Svjetski socijalni forum (WSF, portugalski: Fórum Social Mundial [ˈfɔɾũ sosi’aw mũdʒiˈaw]) anualni je susret organizacija civilnog društva, prvi put održan u Brazilu, koji nudi samosvjesne napore u razvoju alternativne budućnosti kroz promovisanje protivhegemonijske globalizacije. Svjetski socijalni forum prvi put je održan 2001. godine, njegovi korijeni treba su u latinoameričkom aktivizmu, konkretno u encuentro, susretu koji naglašava dijalog i razmjenu ideja među aktivistima. Neki od osnivača WSF-a učestvovali na Prvom međunarodnom encuentro za humanost i protiv neoliberalizma 1996. godine i odlučili su proširiti tu ideju na globalni forum za aktiviste svih usmjerenja koji se protive hegemonijskoj globalizaciji i neoliberalizmu. 

*** Park Kruševac okružuje Dvorac Petrovića, nekadašnji dom Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja, a sada sjedište Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, čija se izgradnja i počeci vežu za 1905. godinu. U parku su, između ostalog, trajno izložene skulpture umjetnika iz Zibmabvea Bernarda Matemere i Nikolasa Mukombernwe, kao i i Awtara Singh-a iz Indije, poklonjeni i nastali tokom njihovih rezidencijalnih posjeta Galeriji umjetnosti nesvrstanih zemalja.

Više informacija o umjetniku možete naći na: https://www.samdurant.net/