SAM DURANT: Spomenici, planovi i utopije u Muzeju savremene umjetnosti Metelkova
Muzej savremene umjetnosti Crne Gore sa zadovoljstvom najavljuje izložbu Spomenici, planovi i utopije renomiranog američkog umjetnika Sama Duranta. Ova izložba predstavlja nastavak njegove dugogodišnje serije Prijedlozi za spomenike i donosi najnoviju iteraciju umjetnikovog istraživanja postkolonijalnog perioda, Pokreta nesvrstanih (NAM), simbolike spomenika i njihove uloge u društvenim promjenama.
Rad prikazan u MSUM-u verzija je izložbe Odjeci nesvrstanih: Darovi i uzvraćanja, koju je Durant realizovao u septembru 2024. godine za Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, pod kustoskim vođstvom Natalije Vujošević. Kroz ovu izložbu, umjetnik poziva posjetioce da preispitaju istorijske narative, aktivno učestvuju u procesu stvaranja i istraže nove mogućnosti kolektivne memorije i zajedničke budućnosti.
Za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore umjetnik je izradio maketu Parka Petrovića, mjesta gdje se nekada nalazila Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja u Podgorici. Kao i u ranijim radovima iz serije Prijedlozi za spomenike, Durant je kreirao umanjeni model parka sa drvećem, putevima i zgradama. Potom je odabrao 25 umjetničkih djela iz kolekcije Nesvrstanih zemalja, radova koji prikazuju grupe ljudi u različitim aktivnostima – od poljoprivrednog rada, plesa i religijskih okupljanja do prikaza radničkih protesta i antikolonijalnih borbi. Umjetnik je pozvao posjetioce da kroz učenje, razmišljanje i zamišljanje alternativnog svijeta učestvuju u stvaranju spomenika, pisanju slogana i istraživanju ideja iz prošlosti koje su nekada osmišljavale drugačiju budućnost od one koja se ostvarila. Na taj način, izložba je postala aktivan, procesno orijentisan prostor i kolektivno umjetničko djelo. Subvertirajući često zastrašujuću ulogu spomenika – koje obično podižu oni koji imaju moć i time kontrolišu interpretaciju istorije – rad ih je transformisao u nacrte za bolji svijet, zamišljen i stvoren od strane običnih ljudi.
Osmislen u okviru umjetnikovog istraživanja Pokreta nesvrstanih i njegovog odnosa s kolekcijom u Podgorici, rad u Muzeju savremene umjetnosti Metelkova širi se kao platforma za zamišljanje mogućih budućnosti kroz učenje iz istorijskih lekcija i preispitivanje koncepata horizontalnosti i solidarnosti na kojima je ova istorijska ideja bila zasnovana. U ovoj verziji, umjetnik koristi nešto drugačiji konceptualni pristup – maketu parka suprotstavlja crtežima spomenika i fotografijama maketa iz nacionalnih zbirki i foto-arhiva Moderne galerije, koji su sastavni dio rada. Odabrani crteži i fotografije skice su i studije nekih od najvažnijih slovenskih umjetnika koji su, nakon Drugog svjetskog rata, a posebno tokom 1950-ih i 1960-ih godina, stvorili veliki broj spomenika posvećenih antifašističkoj borbi, partizanskim herojima, revoluciji i drugim ratnim temama. Ovi spomenici – monumentalne skulpture i urbanističko-arhitektonske kreacije – građeni su u različitim stilovima, od socijalističkog realizma do visokog modernizma. Podizani su kako bi educirali i komemorirali, inspirisani nacionalno-oslobodilačkom borbom naroda Jugoslavije i povezani s kolektivnim iskustvom otpora. Za razliku od realizovanih spomenika, skice i studije su konceptualno i formalno mnogo apstraktnije i utopijske. Kao da su umjetnici bili svjesni da je život spomenika ograničen političkim okolnostima i da ono što se u jednom periodu slavi, u drugom može postati predmet osude i uništenja. Dobro je poznata sudbina nekih spomenika 1990-ih, kada je došlo do promjene režima u bivšoj zajedničkoj jugoslovenskoj državi – mnogi su bili teško oštećeni ili čak potpuno uništeni. S druge strane, neki od ovih spomenika danas su stekli drugačiju slavu kao spomenici, iako su sada sterilizovani od bilo kakvog ideološkog značenja.
Izložba Spomenici, planovi i utopije takođe uključuje radove Stojana Batiča, Janeza Lenassija, Marija Pregelja, Jakoba Savinšeka, Draga Tršara i Marka Pogačnika kao njen sastavni dio. Na isti način kao u Podgorici, umjetnik poziva posjetioce da se angažuju u radu kao ključnom aspektu izložbenog procesa: da uče, igraju se i predlažu nove spomenike i skulpture za park – da zamisle alternativni svijet. Novonastali radovi posjetilaca postaju dio umjetničkog djela, koje se širi kroz nove iteracije i interakcije, naglašavajući međusobne veze i ispreplitanja različitih vizija budućnosti zasnovanih na ideji zajedništva.
Kao rezultat toga, park postaje utopijsko mjesto, kolektivno umjetničko djelo puno imaginarnih spomenika, a igra s njima, da parafraziramo Agambena, znači vraćanje u prošlost i prenošenje u budućnost, stvarajući tako utopijski prostor igre u kojem istorija nije fiksna i smještena u hronološko vrijeme, već u kairološko vrijeme autentične istorije. To je, dakle, igra s vremenom samim, oslobađajuće iskustvo.
Drugi dio izložbe obuhvata velike crteže iz serije Ikonoklazam Sama Duranta, postavljene u javnim prostorima Ljubljane. Ovi crteži prikazuju činove uništenja javnih statua i spomenika. Zasnovani na slikama pronađenim u raznim istorijskim izvorima – poput novinskih članaka i televizijskih izvještaja – umjetnik se fokusira na trenutke prekida i poziva na savremene rasprave o tome kako se odnosimo prema ovim moćnim simbolima u javnim prostorima.
Sam Durant (rođen 1961, SAD) multimedijalni je umjetnik čiji radovi istražuju društvene, političke i kulturne teme. Njegovi radovi uključeni su u brojne međunarodne izložbe, uključujući Documentu 13, Trijenale u Jokohami te Venecijansko, Liverpulsko, Vitnijevo, Sidnejsko, Panamsko i Havansko bijenale. Njegova djela nalaze se u mnogim javnim umjetničkim zbirkama, uključujući Tate Modern, London, Muzej savremene umjetnosti, Los Anđeles, i Muzej moderne umjetnosti, Njujork.
Izložbu u MSUM-u kurirala je Bojana Piškur, izložbeni program razvile su Adela Železnik i Lucija Cvjetković, a vizuelni dizajn potpisuje Oleg Šuran.
Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito osnovana je 1981. odlukom Skupštine grada Titograda. Kolekcija, koja danas broji oko 800 djela, sada je dio Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i sastoji se od poklona i donacija iz nesvrstanih zemalja.
Foto credits: Dejan Habicht / Moderna Galerija